Mušmula je dugogodišnja drvenasta listopadna voćka, koja u prirodi raste kao žbun od 2 do 5 m visine. Kultivirana se češće gaji u obliku stabla koje može dostignuti 4 do 5 m, ponekad i do 8 m.
Plodovi mušmule su ukusni, osvežavajući i zdravi, bogati raznim minineralnim solima, pektinima, ugljenim hidratima i organskim kiselinama, koje blagotvorno deluju na ljudski organizam. Mušmula se od davnina gaji u mnogim zemljama. Potiče s Kavkaza, odakle je rasprostanjena na Krim i Severni Iran, a zatim u sve ostale zemlje Sredozemlja. Može se naći i u toplijim delovima Severne Amerike.
Mušmula (Mespilus germanica) je voćka koja je nekada bila vrlo popularna u srednjoj Europi, ali danas se uobičajeno uzgaja u ograničenim količinama, iako je poznata po svojoj izdržljivosti i povoljnim ljekovitim svojstvima. Evo još nekoliko zanimljivih činjenica o mušmuli:
1. Botaničke značajke:
- Izgled: Mušmula je listopadno stablo koje može narasti do visine od 4 do 5 metara. Ima široke, tamnozelene listove i bijele do ružičaste cvjetove koji se pojavljuju u proljeće.
- Plodovi: Plodovi mušmule su mesnati, okrugli, smeđkasto-žutog ili crvenkastog tona, s tvrdim sjemenkama u središtu. Plodovi obično sazrijevaju u jesen, ali se ne jedu odmah, jer su vrlo kiseli i astringentni dok nisu potpuno zreli. Plodovi moraju “ostati” ili biti izloženi niskim temperaturama nekoliko tjedana (proces poznat kao “blejanje”) kako bi postali sočni i ukusni.
Uzgoj i njega:
- Tlo: Mušmule preferiraju plodna, dobro drenirana tla i umereno vlažna mesta. Podnose sušu, ali će bolje rasti s redovnim polivanjem.
- Položaj: Za najbolje rezultate, mušmule bi trebale biti posađene na sunčanoj lokaciji, jer im sunčeva svetlost pomaže u zrenju plodova.
- Otpornost: Mušmula je vrlo otporna na hladnoću, što je čini pogodnom za hladnija područja gde druge vrste voća možda ne bi uspevale.
