Jesenja sadnja voća

Jesen je idealno vreme za sadnju voća, prema mišljenjima stručnjaka jesenja sadnja je mnogo bolja od prolećne. Raznim istraživanjima stručnjaci su došli do zaključka da je jesenja sadnja bolja od prolećne, iz razloga što je bolje ukorjenjavanje sadnica koje spremnije dočekuju vegetacioni period. Oko sadnica koje se posade u jesen, zemlja će bolje naleći na korenov sistem, a žilice će imati bolji kontakt sa zemljom, pri čemu će biti spremne da prehranjuju sadnice na početku vegetacije.

Jesenja sadnja se obavlja na dubini na kojoj su sadnice bile u rasadniku uz prethodnu pripremu korenovog sistema, skraćivanje žila i prekraćivanje sadnica na željenu visinu. Sadnice se sade u jame, čija je dubina, visina i širina takva da korenov sistem normalno staje.

Preko žila se nanosi sloj zemlje koja se dobro nagazi, a onda sloj zgorelog stajnjaka i opet zemlja uz obavezno zalivanje.

Pre sadnje potrebno je obaviti analizu zemljišta i pripremu zemljišta za sadnju. Ono što je najvažnije je izbor sadnica, one moraju biti sortno i zdrastveno zdrave, sa dobro razvijenim korenom i nadzemnim delom kako bi proizvodnja bila uspešna. Prilikom podizanja voćnjaka potrebno je napraviti plan sadnje pri čemu se mora voditi računa o rasporedu osnovnih sorti i sorti oprašivača.

Analiza zemljišta

Pre podizanja voćnih zasada najvažnije je obaviti analizu zemljišta.

Kvalitativno utvrđivanje CaCO3 (kreč) je moguće uz primenu hlorovodonične kiseline, pri čemu se određuje tačna količina kreča u zemljištu. Uzima se više uzoraka za analizu, i to na dubini od 0 do 20cm, 20 do 40cm, 40 do 60cm, 60 do 80cm pa i dublje. Uzorak zemlje treba staviti u porculansku posudu otpornu na kiselinu. Na zemlju pažljivo kapanjem naneti 15% hlorovodonične kiseline. Prema penušanju kiseline procjenjuje se procenat kreča. Trajno penušanje sa stvaranjem mehurića pokazuje da ima preko 5% kreča. Ako je reakcija srednja kreča ima 2-3%, ako je slaba ima 1-2%, a ako nema reakcije nema ni kreča u zemljištu.

Određivanje pH vrijednosti Reakcija zemljišta se izražava pH vrednostima. Na osnovu promene boje lakmus papira određuje se da li je zemljište kiselo, alkalno ili neutralno. Uzorak zemlje od nekoliko grama se stavlja u posudu, zatim se sipa destilovana voda i napravi suspenzija u koju se stavlja komadić lakmus papira, crveni i plavi. Ako posle 5-7 minuta crveni lakmus poplavi, radi se o alkalnoj sredini, a ako plavi pocrveni radi se o kiseloj sredini. Ako se boja ne menja zemljište je neutralno.

Zemljište za analizu se uzima iz nekoliko profila, sa mesta gde se i planira podizanje voćnjaka. Dubina treba da je oko 1m. Nekada je potrebno napraviti i 2 do 3 profila dubine 1 do 2 metra. Broj profila zavisi od heterogenosti zemljišta. Ako je zemljište na čitavoj površini homogeno (pr. Peskovito) dovoljna su 2 do 3 profila, a ako je heterogeno za svaki tip treba uzeti bar jedan uzorak. Na peskovitim zemljištima koja sadrže preko 10% gline, mogu se gajiti sve voćne vrste, dok se pri sadržaju gline od 5 do 10% uspešno mogu gajiti samo koštičave voćne vrste. Ako zemljište sadrži manje od 5% gline, ono nije pogodno za podizanje voćnjaka.

Priprema zemljišta

Priprema zemljišta za sadnju voća zavisi od stanja u kojem se to zemljište nalazi pre sadnje. Ako je zemljište pripremljeno za sadnju onda se odmah pristupa meliorativnom đubrenju i rigolovanju. Ako zemljište nije pripremljeno, prvo se uklanja kamenje, suve grane, drveća i žbunovi. Takođe se vrši i ravnanje površine, ako nije ravna. Veće kamenje i drvenaste biljke se odstranjuju buldožderima, riperima, bagerima i drugim mašinama. Posebno je važno da se zemljište očisti od korenja, koji kasnije mogu da inficiraju posađene voćke.

Podelite na: